Ne zagorčavajte sebi putovanje

Ovo će vas spasiti: Svi krive klimu, a zapravo skrivena greška na autoputu brutalno guta energiju!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Mnogi novi vlasnici električnih automobila dožive pravi šok kada svoje ekološke ljubimce prvi put isteraju na autoput. Dok u gradskoj vožnji baterija traje večno i kilometri se jedva troše, čim igla na brzinometru pređe 100 km/h, deklarisani domet počinje da se topi nenormalnom brzinom.

Suprotno prvim sumnjama razočaranih vozača, problem najčešće nije u neispravnoj ili lažno deklarisanoj bateriji, već u zakonima fizike i specifičnostima električnog pogona koji na otvorenom putu gubi sve svoje prednosti.

Tehnološki gigant i najveći svetski proizvođač baterija CATL nedavno je objavio detaljnu analizu koja precizno objašnjava ovaj fenomen. Na autoputu se električna vozila suočavaju sa savršenom olujom negativnih faktora – od eksponencijalnog rasta otpora vazduha, preko nedostatka regenerativnog kočenja, pa sve do unutrašnjeg pregrevanja sistema. Razumevanje ovih faktora ključno je za svakoga ko planira duža putovanja, jer vožnja na otvorenom zahteva potpuno drugačiji pristup nego kod tradicionalnih benzinaca i dizelaša.

Foto: Shutterstock

Kako otpor vazduha brutalno uništava bateriju

Glavni razlog zašto električni automobili gube bitku na autoputu jeste aerodinamika, odnosno otpor vazduha koji raste sa kvadratom brzine. Prema zvaničnim podacima koje navodi CATL, kada ubrzate sa 60 na 90 km/h, otpor vazduha postaje dvostruko veći, dok snaga potrebna da se taj otpor savlada raste za čak 3,4 puta. To je tek početak problema koji eskalira kada se dostignu prave putne brzine.

Prava katastrofa za domet nastaje pri brzini od 120 km/h, gde otpor vazduha raste četiri puta, dok potrošnja snage potrebne za održavanje te brzine raste za frapantnih osam puta. Vozilo tada ne troši samo "malo više", već ulazi u zonu gde energija doslovno isparava. Situacija je još gora kod ekstremno popularnih električnih SUV modela koji su zbog svoje glomazne konstrukcije i visine pravi zidovi na točkovima koji guraju vazduh ispred sebe.

Električni automobil na punjaču tokom testa izdržljivosti baterije Foto: maho / Alamy / Profimedia

Nedostatak regenerativnog kočenja na otvorenom putu

U gradskoj vožnji, električni automobili briljiraju zahvaljujući sistemu regenerativnog kočenja koji pretvara kinetičku energiju nazad u struju pri svakom usporavanju i stani-kreni ciklusu. U urbanim sredinama, baterija se konstantno dopunjuje, što vozilu omogućava da pređe čak i više kilometara od onoga što je fabrički deklarisano.

Međutim, na autoputu se vozi konstantnom brzinom, bez pritiskanja kočnice kilometrima unazad. To znači da je sistem regeneracije potpuno neaktivan i nema "besplatne" energije koja bi dopunila ćelije. Motor konstantno vuče struju iz baterije kako bi održao visoku brzinu, što predstavlja najteži mogući scenario za jedno električno vozilo.

Foto: Shutterstock

Zašto jedan stepen prenosa guši elektromotor

Većina današnjih električnih automobila koristi jednostavan prenosni sistem sa samo jednim stepenom prenosa (fixed gear). Ovaj sistem je ekonomičan za proizvodnju i savršeno funkcioniše pri manjim brzinama, jer elektromotori imaju ogroman obrtni moment dostupan od nula obrtaja. Ali, ono što je prednost u gradu, postaje ozbiljna mana na autoputu.

Kada vozite velikom brzinom, elektromotor mora da se vrti na ekstremno visokom broju obrtaja kako bi održao korak. To tera sistem u režim takozvanog "visokog pražnjenja" (high discharge rate). Da bi izvukla potrebnu snagu pri tako visokim obrtajima, baterija mora da isporuči ogromnu količinu struje odjednom, što dramatično smanjuje njenu ukupnu efikasnost.

Začarani krug termoregulacije: Kako hlađenje baterije troši samu sebe

Masivno i naglo pražnjenje jake struje tokom brze vožnje stvara još jedan unutrašnji problem, a to je ekstremno grejanje baterijskih ćelija. Kako bi se sprečilo trajno oštećenje i degradacija baterije, automobil automatski pokreće sopstvene sisteme za termoregulaciju i hlađenje tečnosti.

Tu se stvara opasan začarani krug: što brže vozite, baterija se više greje, a sistem za njeno hlađenje mora da radi jače i agresivnije. S obzirom na to da i sami kompresori i pumpe za hlađenje troše veliku količinu električne energije, ova operacija direktno uzima procenat preostalog dometa, dodatno ubrzavajući pražnjenje automobila.

Apple CarPlay Foto: ifeelstock / Alamy / Profimedia

Klima i elektronika u kabini uzimaju svoj danak

Na kraju, ne treba zanemariti ni udobnost unutar same kabine, koja tokom dugih putovanja autoputem takođe crpi resurse. Za razliku od automobila sa unutrašnjim sagorevanjem koji koriste otpadnu toplotu motora za grejanje, električna vozila moraju da troše čistu struju iz baterije za svaku promenu temperature.

Klima uređaj je najveći pojedinačni sporedni potrošač i u zavisnosti od spoljašnjih uslova može konstantno da povlači oko 2 kW snage. Kada se tome dodaju moćni info-zabavni sistemi, navigacija, punjenje telefona i audio sistemi, tokom višesatne vožnje dobija se značajan gubitak energije koji, u kombinaciji sa otporom vazduha, jasno objašnjava zašto električna vozila na autoputu gube svoju magiju.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.